
Brinemo o zemlji.
Jer budućnost raste iz nje.
Zemlja Majka veruje da odnos prema zemlji određuje budućnost koju gradimo. Kroz organski uzgoj hrane, cirkularnu ekonomiju i širenje ekološke svesti, zalažemo se za promenu postojećih praksi koje iscrpljuju prirodu. Naš rad je usmeren ka osnaživanju zajednica i podsticanju odgovornog delovanja, jer održivost nije trend, već nužnost.

Održivost podrazumeva odgovoran odnos prema prirodnim resursima i razumevanje da su zdravlje životne sredine i kvalitet života neraskidivo povezani.

Življenje u skladu sa prirodom znači usvajanje praksi koje čuvaju zemljište, vodu i biodiverzitet, uz stvaranje ravnoteže između potreba čoveka i očuvanja ekosistema za buduće generacije.
Naš doprinos održivosti
Aktuelno
RADIONICA
„Zrno zdravlja“
- Seča Reka
U ponedeljak, 08.06. 2026. godine, u organizaciji NVO “Zemlja Majka”, u okviru projekta „Eko selo Seča Reka“, kroz program „Za Moj Kosjerić“ TCK, na permakulturnom imanju „Old Grannys House“, u Sečoj Reci, održana je teorijsko-praktična radionica, pod nazivom „Od komposta do kolača“.
RADIONICA
„Od Komposta Do Kolača“
- Seča Reka
U ponedeljak, 08.06. 2026. godine, u organizaciji NVO “Zemlja Majka”, u okviru projekta „Eko selo Seča Reka“, kroz program „Za Moj Kosjerić“ TCK, na permakulturnom imanju „Old Grannys House“, u Sečoj Reci, održana je teorijsko-praktična radionica, pod nazivom „Od komposta do kolača“.
PREDAVANJE
„Živa zemlja“
- Seča Reka
U okviru projekta „Eko selo Seča Reka“ održano je predavanje „Živa zemlja“, posvećeno organskoj proizvodnji, očuvanju plodnosti tla i značaju zajedničkog delovanja za održivu budućnost. Predavač Pavle Đorđević podelio je praktična iskustva iz organske poljoprivrede i predstavio model Bio distrikta Kolubara.
PREDAVANJE
Razvoj održivog turizma
u ruralnom području Srbije
U nedelju, 17.05.2026. u AKC “Poligon”, u Kosjeriću je održano predavanje „Razvoj održivog turizma u ruralnom području Srbije“. Predavanje je održao Profesor doktor Nikola Boškovič, sa Ekonomskog fakulteta Unoverziteta u Kragujevcu, na kome radi kao redovni profesor i predaje sledeće predmete...
Seča Reka
KROZ ISTORIJU
Brojni su tragovi koji potvrđuju da je područje Seče Reke bilo nastanjeno još od antičkog perioda. Kamen pravougaonog oblika sa reljefno prikazanim likovima...
Edukativni Obilasci Bio Bašte
Posetite imanje "Old Granny's House" i provedite tri sata u prirodi uz stručno vođenje, praktične savete, degustaciju hrane iz bašte i druženje.
Na Mobu !
Moba je stari oblik zajedničkog rada i međusobne pomoći, u kojem se znanje, trud i vreme dele zarad dobrobiti cele zajednice. Ovaj video beleži jedan dan mobe na imanju Zemlja Majka, gde Dragana i Darko, zajedno sa porodicama i decom, pomažu domaćinstvima kroz rad u bašti, razmenu iskustava i učenje održivih praksi.
Povežimo se
Zemlja Majka je nevladina organizacija koja deluje u oblasti zaštite životne sredine, sa fokusom na organski uzgoj hrane, primenu principa cirkularne ekonomije i razvoj ekološke svesti. Naš rad obuhvata edukativne aktivnosti, praktične projekte i saradnju sa lokalnim zajednicama, institucijama i pojedincima, sa ciljem da se promovišu održivi modeli koji doprinose očuvanju prirodnih resursa i odgovornijem odnosu prema životnoj sredini.Otvoreni smo za pitanja, inicijative i saradnje koje doprinose očuvanju prirode i razvoju održivih praksi.
Kontaktirajte nas i saznajte više o radu organizacije Zemlja Majka.
NVO "Zemlja Majka", Radoja Domanovića 20, 31262
Seča Reka - Kosjerić - Srbija
PIB:112491959
MB: 28323654
Br. računa 205-0000000525302-44 NLB Komercijalna banka
Br. deviznog računa: 205-00780007324-07
Zemlja Majka je nevladina organizacija posvećena organskom uzgoju hrane, cirkularnoj ekonomiji i razvoju ekološke svesti.
Seča Reka, Radoja Domanovića 20, 31262 Kosjerić, Serbia
E-mail: [email protected] | Tel: 060 3887829
© 2026 Zemlja Majka Sva prava zadržana.
PREDAVANJE
„Živa zemlja“
Eko selo Seča Reka | 25. Januar 2026
Zemlja Majka predstavlja prdavača Pavle Đorđevič - Organela
U okviru projekta „Eko selo Seča Reka“, koji se realizuje kroz konkurs „Za moj Kosjerić“ Titan grupe, održano je prvo predavanje na temu „Živa zemlja“ u Društvenom domu „Braća Zarić“ u Sečoj Reci.
Predavanje je održao Pavle Đorđević, agronom koji se već godinama bavi organskom proizvodnjom voća i povrća na oko četiri hektara zemlje, dvadesetak kilometara od Valjeva, pod brendom Organela. Učesnicima je predstavio svoj profesionalni i životni put – od kupovine imanja u selu, preko razvojnih faza bavljenja voćarstvom i organske sertifikacije, do udruživanja i formiranja Bio distrikta Kolubara.Tokom predavanja, učesnici su imali priliku da saznaju šta je biodistrikt – geografska oblast u kojoj kroz saradnju poljoprivrednika, turističkih objekata, naučnika, institucija, škola, lokalnih samouprava, udruženja i građana nastaje održiv sistem proizvodnje, ishrane i života zasnovan na organskim principima. Pavle je istakao da je ovaj model udruživanja doneo značajne benefite i na međunarodnom nivou, ali i konkretne koristi za male poljoprivrednike, koji su kroz saradnju povećali obim svog rada i vidljivost.
Lokalni proizvodi gazdinstva Đorđević
Jedno od pravila za sve članove Bio distrikta Kolubara jeste da svake godine posade sedam sadnica drveća, kao i da na svojim gazdinstvima imaju bar jednu perma-gredicu. Usvajanjem principa permakulture, ovi poljoprivrednici se sve više udaljavaju od klasičnih metoda obrade zemljišta i okreću sistemu „bez kopanja“. Perma-gredice predstavljaju uzdignute, trajne leje bez potrebe za obradom zemlje, dizajnirane prema principima permakulture. Ovaj sistem omogućava intenzivnu proizvodnju hrane na malom prostoru, zadržava vlagu, sprečava zbijanje zemljišta i smanjuje potrebu za korovljenjem, čineći ga efikasnom alternativom tradicionalnim zemljanim lejama.Kao agronom, Pavle je posebno govorio o negativnim posledicama upotrebe veštačkih đubriva i pesticida, objašnjavajući kako se na taj način uništavaju korisni mikroorganizmi u zemljištu i remete prirodni procesi kroz koje korenov sistem biljaka usvaja makro i mikro elemente iz tla.
Učesnici zainteresovani za očuvanje zdrave zemlje
Predavanje je proteklo u otvorenoj i interaktivnoj atmosferi, uz veliki broj pitanja i aktivno učešće publike. Kako je jedna od učesnica istakla: „Moja je privilegija što sam iz Kosjerića došla u Seču Reku da upoznam ovako divnu, mladu osobu.“ I mi delimo to mišljenje, kao i nadu da će ovo predavanje podstaći razmišljanje o ličnom doprinosu očuvanju biodiverziteta ovog kraja – jer narušavanjem ravnoteže prirode, čovek ugrožava i sopstveno zdravlje.
Autor teksta: Dragana Đorđević - Zemlja Majka NVO
PREDAVANJE
„Zrno zdravlja“
Eko selo Seča Reka | 06. Oktobar 2026
Poslednja u nizu radionica, u okviru projekta „Eko selo-Seča Reka“, kroz program „Za moj Kosjerić“, TCK, održana je 06.10.2026., u prostorijama NVO „Zemlja majka“, u Sečoj Reci. Pod nazivom „Zrno zdravlja-Kako od semena do zdrave hrane?“, ovu radionicu je vodila Dragana Đorđević, konsultant za cirkularnu ekonomiju, kombinovanjem teorijskog i praktičnog vođenja.
Različite vrste semena
Prisutni učesnici su imali priliku da saznaju o važnosti očuvanja starih sorti semena povrća i cveća, autohtonog voća, kao i životinja. Na taj način se čuva i održava biodiverzitet i prirodni resursi. Pored toga, stare i autohtone sorte su otpornije na različite vremenske uslove, kao i štetočine, te ne zahtevaju tretiranja pesticidima i insekticidima, kao ni korišćenje mineralnih đubriva. Očuvanje semena uz sopstvene bašte je najvažniji segment života, u selima, kao stabilnost u održivoj poljoprivredi. Na taj način se obezbeđuje i genetska raznolikost i smanjenje troškova proizvodnje hrane. Ovakav vid tradicionalnog znanja je pred izumiranjem, usled korišćenja hibridnih semena, koje se kupuje svake godine.
Razlicite sorte paradajza sa imanja Zemlja Majka
Učesnici radionice su saznali kako da izvrše selekciju biljaka, čija će semena sačuvati – stare sorte, koje su prirodno oprašivane, kada su biljke potpuno zrele, sa najzdravijih primeraka. Plodovi za odabir semena bi trebalo da ostanu što duže na biljkama, da biljke budu dobro zrele, čak i prezrele, kako bi se klijavost semena maksimalno razvila.
Lokalni proizvodi gazdinstva Đorđević
Postoje 3 tipa semena:1. Suvo seme – pasulj, grašak, kukuruz, salate.
Potrebno je ostaviti mahune ili klipove da se dobro osuše na biljci, dok ne postanu tamno smeđe i krhke. Potrebno je izvaditi seme iz mahuna, provejati na vetru i ostaviti da se dobro osuši na prozračnom mestu, pre skladištenja. U ovu vrstu semena spada i paprika, koja se samo odvoji iz biljke i prosuši.2. Vlažno seme – tikvice, patlidžan, krastavac, tikve, bundeve.
Kada plodovi dobro sazru, izvadi se seme, zajedno sa pulpom, ispere u posudi sa vodom (da bi se mesnati deo odvojio od semena) i ostavi se na keramičkoj ili staklenoj tacni, da se osuši.3. Seme koje zahteva fermentaciju – paradajz.
Seme se izvadi u teglicu sa vodom i ostavi 3–5 dana, u toploj prostoriji (oko 25 stepeni), dok se ne stvori bela plesan na površini. Ovakva vrsta fermentacije razgrađuje zaštitni sloj, koji sprečava klijanje i uništava patogene. Nakon fermentacije, seme se ispere i ostavi da se osuši, na keramičkoj tacni ili staklu.
Učesnici zajedno sa domacinom i predavačem Draganom Djordjević
Nakon pranja ili vađenja, semena je potrebno sušiti oko dve nedelje, pa tek onda skladištiti u papirne vrećice, sa obaveznim natpisom naziva sorte i godine sakupljanja. Kako bi se seme potpuno osiguralo i izolovalo od uticaja vlage, najbolje je papirne vrećice spakovati u hermetički zatvorene tegle ili plastične kutije. Idealna prostorija za čuvanje semena je hladna i tamna (špajz, podrum ili frižider, koji je podešen na 4 stepena Celzijusa).Na ovakav način uzimanja, sušenja i skladištenja, semena zadržavaju visoku klijavost i do 7 godina.
Učesnici predavanja "Zrno zdravlja"
U drugom delu radionice je prikazana praktična priprema, vađenje i ostavljanje semena. Za ovu priliku, učesnici su prisustvovali procesu odvajanja semena paprike, krastavca i paradajza. Videli su sva 3 tipa semena kako se ostavljaju, suše i skladište. Svaki učesnik je dobio poklon-kesicu semena iznenađenja, sa permakulturnog imanja, na kome se radionica i održavala.Učesnici radionice su imali posluženje domaćim proizvodima, pripremljenim na lokalnom poljoprivrednom gazdinstvu.
Autor teksta: Dragana Đorđević - Zemlja Majka NVO
PREDAVANJE
Razvoj održivog turizma
u ruralnom području Srbije
Eko selo Seča Reka | 17. Maj 2026
Zemlja Majka najavljuje predavača Profesor doktor Nikola Bošković
U nedelju, 17.05.2026. u AKC “Poligon”, u Kosjeriću je održano predavanje „Razvoj održivog turizma u ruralnom području Srbije“. Predavanje je održao Profesor doktor Nikola Boškovič, sa Ekonomskog fakulteta Unoverziteta u Kragujevcu, na kome radi kao redovni profesor i predaje sledeće predmete: ekonomija resursa i životne sredine, ekonomika turizma, menadžment turističkih destinacija, odrzivi razvoj turuzma.
Uvodni deo predavanja je održala Dragana Đorđević, konsultant za cirkukarnu ekonomiju, vlasnica „Old Grannys Home“održivog turizma i NVO „Zemlja Majka“, iz Seče Reke. Učesnici predavanja su imali prilike da saznaju da je Srbija od 16.maja ušla u ekološki dug, što znači da smo potrošili sve prirodne resurse i kapacitete, koje ekosistemi mogu da obnove u tekućoj godini. Do kraja godine ćemo „pozajmljivati“ od budućih generacija..To znači da trošimo zalihe vode, plodnog zemljišta i šuma, koje bi prirodni trebale da ostanu deci i unucima. Ovaj dug plaćamo kroz gubitak pijaće vode, klimatskih promena, neplodnu zemlju, izumiranje vrsta.Dragana je objasnila i kako može da se smanji ekološki dug-kroz sistemske promene u indistrijama, ali i svesno prilagođavanje svakodnevnih navika građana. To znači: prelazak na obnovljive izvore energije, energetska efikasnost,život po principima cirkularne ekonomije (popravi, ponovo koristi, recikliraj, odbij da kupuješ), a us vrhe smanjenja otpada, kao i prelazak na organsku i regenerativnu poljoprivredu i održivi turizam.
Učesnici predavanja i predavača Profesor doktor Nikola Bošković
Na pitanje „Da li moramo baš toliko da kupujemo?“, na sopstvenom primeru je Dragana objasnila da ona ne kupuje garderobu, tj bira kupovinu „second hand“, jer zna da je potrebno 2,700 litara vode da bi se napravila nova majica, a to je dovoljno jednom čoveku za piće 2,5 godine. A za farmerke je potrbno 14 000 litara vode! Ako nam je nešto i potrebno novo-potrebno je pogledati etiketu i izabrati 100 posto prirodne materijale, jer se sintetika ne razgrađuje ni za 500 godina.Jedan od primera za zdrav život i ekonomsku stabilnost u ruralnim područijima jeste održivi turizam. Profesor doktor Bošković je objasnio šta je održivi razvoj-razvoj koji zadovoljava potrebe današnje generacije, bez ugrožavanja budućih generacija, kao i kojih je to 17 međusobno povezanih ciljeva održivog razvoja (Bez siromaštva. Bez gladi, Dobro zdravlje i blagostanje, Kvalitetno obrazovanje, Rodna ravnopravnost, Čista voda i sanitarni uslovi, Pristupačna i čista energija, Dostojanstven rad i ekonomski rast, Indistrija, inovavacije i infrastruktura, Smanjenje nejednakosti, Održivi gradovi i zajednice, Odgovorna potrošnja i proizvodnja, Klimatske akcije, Život u vodi, Život na zemlji, Mir, pravda i snažne institucije, Partnerstva za ciljeve).
Učesnici zainteresovani za Razvoj održivog turizma
Predavač je učesnicima preneo da održivi turizam predstavlja integralni i kompleksni razvoj turizma, koji istovremeno obezbeđuje ostvarivanje heterogenih ciljeva, od kojih ni jedan ne sme da postane dominantan, u odnosu na ostale.To su:
1. Ostvarivanje ekonomskog profita
2. Očuvanje socijalnog integriteta lokalne zajednice
3. Afirmacija kulturnog identiteta receptivnih oblasti
4. Zaštita životne sredine
5. Optimalno zadovoljstvo turističkih potrebaDirektni benefiti razvoja održivog turizma u ruralnim oblastima su: dugoročna ekonomska stabilnost, ekonomska diversifikacija, tendencija veće potrošnje, razvoj infrastrukture, porast potražnje lokalnih proizvoda i povećan prihod lokalnog stanovništva.
Da bi smo utvrdili da li je održivi turizam prihvatljivo rešenje našeg gazdinstva, treba da odradimo svoje ciljeve razvoja, ličnu procenu da li smo spremni prihvatiti pravila razvoja održivog turizma, kao i da procenimo turistički potencijal naše lokacije. Takođe, profesor doktor Bošković je objasnio i na koji način treba razviti održivi turistički biznis: -„Pažljivo evidentirajte sve svoje resurse- Informišite se- Saznajte šta rade drugi koji se bave ruralnim turizmom- Konsultujte potencijalne kupce – turiste- Istražite tržište, svoje konkurente i potencijalne saradnike- Umrežite se- Učite- Osigurajte se- Napravite poslovni i marketinški plan. Napišite ih!- Počnite sa malim i na početku ostanite štedljivi!- Učite iz svog iskustva, prilagođavajte se i širite samo kada znate da vaš novi biznis u ruralnom turizmu ispunjava vaše ciljeve koji ste odredili od samog početka.”
Učesnici su saznali I koji su to izvori prihoda u održivom ruralnom turizmu: ulaznice za događaje, naknade za obilazak, prodaja poljoprivrednih proizvoda, prodaja suvenira, naknada za sticanje veština (radionice), iznajmljivanje objekata, smeštaj, ishrana.Takođe, saznali smo kako se posluje održivo: smanjiti negativan uticaj na životnu sredinu, obezbediti održivi lanac snabdevanja, uključiti I podržati ljude sa kojima radimo, uvoditi nove tehnologije, spremiti se za loša vremena, omogućiti inovacije, vratiti zajednici.
Autor teksta: Dragana Đorđević - Zemlja Majka NVO
RADIONICA
Od Komposta Do Kolača
Eko selo Seča Reka | 08.06. 2026.
Učesnici radionice u uvodnom del, na domacinstvu "Old Grannys House"
U ponedeljak, 08.06. 2026. godine, u organizaciji NVO “Zemlja Majka”, u okviru projekta „Eko selo Seča Reka“, kroz program „Za Moj Kosjerić“ TCK, na permakulturnom imanju „Old Grannys House“, u Sečoj Reci, održana je teorijsko-praktična radionica, pod nazivom „Od komposta do kolača“. Učesnici radionice su deca iz OŠ „Mito Igumanović“ iz Seče Reke, od prvog do četvrtog razreda, sa svojim učiteljicama i asistentima.
Zemlja Majka objašnjava i odgovara na pitanja mališana
Predavač na radionici, konsultant za cirkularnu ekonomiju, Dragana Đorđević, je u uvodnom delu, kroz interakciju sa decom, govorila o zaštiti životne sredine, krou cirkularnu ekonomiju u svakodnevnom životu. Na primerima uzgoja sopstvenog voća i povrća, približila je deci pojmove kao što su kompostiranje, biljke prijatelji u bašti, skupljanje kišnice, kao i važnost pčela i oprašivača. Bilo je reči i o savesnom odlaganju otpada, kroz primere svojstvene njihovom uzrastu i svakodnevnim navikama. Deca su, kroz odgovore pokazala da se nisu susretali sa bio-baštama ranije, ali imaju svi kod kuće povrtnjake i voćnjake. Skoro sva deca imaju zasade malina, tako da im je objašnjeno i zbog čega je opasno koristiti pesticide, kroz primer o uništavanju pčela i drugih oprašivača.
Praktična nastava sa Draganom Djordjević
Deca u prakticnim radovima u basti
U nastavku radionice, deci su prikazani načini uzgoja povrća na povišenim gredicama, u „no-digg“ sistemu, sa korišćenjem malča i kombinovanom sadnjom kultura, u svojstvu privlačenja oprašivača i sprečavanja štetnih insekata ka glavnim kulturama. Kroz objašnjenja da svako biće na planeti ima svoje prijatelje, na primeru udružene sadnje paradajiza, bosiljka, nevena i kadifica, deca su razumela razlog ovakvog udruživanja. Odgovarali su da njima prijatelji trebaju da se igraju zajedno, da se čuvaju i štiite, što je isto slučaj i sa biljkama. Deci je pojašnjeno da kada bi svako pravio svoj kompost, ne samo u seoskim, već i uprigradskim i gradskim sredinama, količina otpada na deponijama bi se smanjila za 50 posto!
Praktični deo u pripremi komposta
U drugom delu radionice imali su priliku da učestvuju u pravljenju komposta. Vuk Đorđević, član organizacije „Zemlja Majka“, bivši učenik škole u Sečoj Reci, prikazao je postupak. U unapred pripremljenom prostoru, napravljenom od paleta, ispod drveta, uz pomoć dece, postavio je prvi, braon sloj od korišćenog kartona. Deca su pomogla u cepanju kartona na sitnije komade i ređanju na zemlju. Sledeči sloj je bilo kabasto granje, preostalo od orezivanja kupina, ali zbog bodljikavih delova, deca su samo bila posmatrači. Sledeći, zeleni sloj je trava od košenja dvorišta, koju su deca radosno razbacivala. Posle toga posut je tanak sloj zemlje i završilo se sa kuhinjskim ostacima- ljuske od jaja, kore jabuka, luka, tikvica..Na kraju, Vuk je pokazao kako izgleda već pripremljen kompost, a Dragana je povela decu u deo bašte, da na praktičnom primeru pokaže kako se kompost koristi. Deca su imala priliku da posade sadnice divljeg cveća, koje privlači pčele i oprašivače, pored paradajza. Svako dete je zasadilo po jedan cvet, koristeći kompost.
Praktični deo u pravljenju komposta
Na kraju, deca su imala priliku da probaju kolače, koji su napravljeni od soka od paradajza. Niko nije uspeo da pogodi taj sastojak, u dve vrste kolača, ali na taj način im je objašnjeno kako mogu, od komposta doći do ukusnih poslastica. Takođe, probali su i slane projice i štapiće, od organske pšenice, iz sopstvenog uzgoja kao i sok od autohtonih sorti jabuka-kožara, budimki i kolačara.
Degustacija domaćih kolača i slanih poslastica
Pored edukacije odraslih, NVO „Zemlja majka“ edukuje decu i omladinu, kroz radionice sa praktičnim delovanjem. Nedostatak znanja o očuvanju životne sredine i biodiverziteta, odražava se kroz nesavesno odlaganje otpada, nekontrolisano korišćenje pesticida, plastične ambalaže, nereciklabilnih materijala i veoma je važno sprovoditi ovakve edukacije, što češće.
Autor teksta: Dragana Đorđević - Zemlja Majka NVO
Edukativni Obilasci Bio Bašte
Posetite imanje "Old Granny's House" i provedite tri sata u prirodi uz stručno vođenje, praktične savete, degustaciju hrane iz bašte i druženje.
▼Šta vas očekuje

OBILAZAK BIO BAŠTE

PRAKTIČNE DEMONSTRACIJE

VEGETARIJANSKA ZAKUSKA

PAKOVANJE SEMENA
▼Naučićete
✔ Organski uzgoj
✔ Očuvanje zemljišta
✔ Biljke prijatelji
✔ Divlje pčele
✔ Zero waste
✔ Čuvanje semena
✔ Prirodnu zaštitu biljaka
✔ Biodinamičku praksu
O domaćinu

Obilazak vodi Dragana Đorđević, konsultant za cirkularnu ekonomiju, osnivač i izvršni direktor organizacije Zemlja Majka, praktičar permakulture i biodinamičke poljoprivrede, prvi domaćin WWOOF i Workaway volontera u Srbiji i dugogodišnji koordinator međunarodnih Erasmus+ projekata.
▼Termini
1. AVGUST • ▼
11:00–14:00
9. AVGUST • ▼
11:00–14:00
16. AVGUST • ▼
11:00–14:00
23. AVGUST • ▼
11:00–14:00
▼Cena
Seča Reka
KROZ ISTORIJU
Brojni su tragovi koji potvrđuju da je područje Seče Reke bilo nastanjeno još od antičkog perioda. Kamen pravougaonog oblika sa reljefno prikazanim likovima iz doba kasnog Rimskog carstva, ostaci većih građevina, pre svega temelji crkava, ali i profanih objekata, tu činjenicu potkrepljuju. Prota Novak Milošević je 1866. godine došavši u Seču Reku, kao mlad sveštenik (kasnije poslanik, jedan od osnivača Narodne radikalne stranke), zatekao je ostatke nekoliko građevina, koji su kasnije uništeni, ali je o tome ostavio nekoliko rukopisa. Reč je o ostacima građevine od sige i kamena, kod Lučića groblja (kameni blok, čuva se u Narodnom muzeju u Užicu, inv.br. 2345), dva kilometra od centra sela. Na osnovu veličine temelja i pravca prostiranja, može se pretpostaviti da je reč o crkvenoj građevini.
Prvi izričiti pomen imena sela Seča Reka daje vrlo iscrpan turski katastarski popis Smederevskog sandžaka, nasato 1476. Seča Reka je bila naaseljena sa 41 kućom „vlaha“, srpskog stočarskog elementa, prispelog po padu Despotovine u opustošene predele iz dinarskih oblasti, koje je zbog vršenja dužnosti poluvojno karaktera, bilo oslobođeno statusa raje i uživalo određene poreske olakšice.Selo se u kontinuitetu pominje i u narednim popisima, vršenim 1525., 1515/1516., 1572. Da je Seča Reka bila naseljena i u toku XVII veka, kada se nalazilo u unutrašnjosti evropskog dela Osmanskog carstva, potvrđuje i Račanski (Beočinski) pomenik. U njemu se pominje ne samo selo, već i crkva u Sečoj Reci. Pomenik se čuva u Patrijaršijskoj biblioteci u Beogradu (Rukopisi Patrijaršijske biblioteke 54).Nije moguće tačno utvrditi ni kad je sagrađena ili obnovljena crkva u Sečoj Reci. Ipak, sa sigurnošću se može reći da je crkva u ovom selu postojala pre 14. (25.) avgusta 1768. godine. Tada je mitropolit užičko-valjevski Joakim izdao sinđeliju svešteniku Luki Jakovljeviću za enoriju (parohiju), koja je obuhvatala Cikote, Kosjeriće, Galoviće, Stojeviće, Mrčiće, Ražanu, Rosiće, Mionicu, Brajkoviće, Tubće, Ševrljuge, Subjel, Bjelopeice i Skakavce. U sinđeliji se kaže da se ova sela, koja su obuhvatala oko 200 kvadratnih kilometara, nalaze u enoriji sečorečkoj, što znači da je parohija sveštenika Luke pripadala crkvi u Sečoj Reci.Crkva u Sečoj Reci je opstala do ustaničkih vremena, kada je spaljena, prema kazivanju Novaka Miloševića, 1805. ili 1806. godine, u vreme Prvog srpskog ustanka. Ova crkva brvnara, hram skromnih dimenzija, nalazila se na istom mestu gde je 1812. godine sagrađena druga, sadašnja crkva brvnara. Crkva je sagrađena od otesanih hrastovih brvana, sa temeljima od krečnjačkih blokova, kamena kog u okolini ima u izobilju, a koji je najverovatnije dopreman iz obližnjeg sela Cikote.
Crkva brvnara u Sečoj Reci
Ulaz Crkva brvnara u Sečoj Reci
Mozaik „Majka Srbija“ na ulazu u crkvu Svetog Georgija u Sečoj Reci, rad akademskog slikara Marije Gajić.
„Kraj same desne obale potoka nizale su se, većinom, jednospatne drvene kućice, široke po tri-četiri metra, koje su se zvale sobre (sobrašice), a ličile su na seoske vajate bez prozora, sa drvenim kapcima. Takvih kućica je bilo oko stotinu, zbijenih jedne uz drugu. Dizale su se pored puta, koji je kružio oko crkve do kovačnice i stvarale su neku varošicu, ali bez stanovnika, koji su povremeno dolazili crkvi ili opštini ili na teveriče, koji su se održavali o velikim praznicima.“Veliki broj sobrašica, koje su često korišćene, govore o značaju Seče Reke, kao crkvenog, opštinskog i školskog središta, u drugoj polovini XIX veka. Zbog prisutne pojave hajdučije, osamdesetih i devedesetih godina XIX veka, policijske vlasti su naredile da se sobrašiсe poruše, a ostali objekti – sudnica, mehana, dućani, škola, jednostavno su porušeni i zamenjeni novim.Za vreme Prvog svetskog rata (1914.–1918. god.), muško stanovništvo je, u najmanju ruku prepolovljeno. U „Pomeniku Sečorečke crkve“ zapisana su imena 774 vojnika, poginula ili umrla, u toku ratova 1912.–1918. godine. Samo u Sečoj Reci je očuvano 82 spomenika-krajputaša, podignuta od porodica vojnika, čije su kosti rasute po raznim ratištima, na kojima se srpska vojska borila. Njih je najviše oko stare crkve brvnare, u crkvenoj porti.U Sečoj Reci, početkom XX veka, tada opštinskom centru, postojalo je više trgovinskih i zanatskih radnji. Pored nekoliko kafana, postojalo je više prodavnica mešovitom robom, trgovinskih radnji za trgovinu na veliko rakije i žita Jakova-Jakše Tomića. Kao i opančarske, obućarske, kovačke, kamenorezačke i krojačke radnje. U to vreme, nailazimo i na začetke turističke delatnosti – bogati beogradski trgovci su dolazili na odmor u Seču Reku, koristeći usluge smeštaja i hrane, kod lokalnih kafedžija.Udruženje sveštenika iz Beograda podiglo je poseban objekat od čvrstog materijala, neku vrstu odmarališta, gde su odsedale porodice članova tog udruženja. Zgrada je sagrađena oko 2 kilometra od centra sela, u blizini izvora lekovite vode (Banjica).
Pogled na Seču Reku sa Cikotske stene
Za razliku od većeg broja crkava brvnara iz predustaničkog perioda, koje su građene po ugledu na jednostavnu dinarsku brvnaru, sečorečka crkva Svetog velikomučenika Georgija ima sve karakteristike razvijenog sakralnog objekta: naos, oltarski prostor, priprata, hor i trem. Porodica Obada Milića (današnji Tupajići), doneli su u Seču Reku, prilikom seobe iz starog zavičaja (verovatno iz stare Hercegovine), carske dveri sa nadverjem i priložili ih novosagrađenoj crkvi. Srebrni putir za pričešće priložen je iste godine kad je crkva sagrađena, darodavca Marka iz zaseoka Bašići.U ovoj crkvi se nalaze i 54 stare bogoslužbene knjige, nastale u drugoj polovini XVIII i prvoj polovini XIX veka. Među knjigama nema rukopisnih primera, već su sve štampana izdanja, a najstariji primerci knjiga su nastali u ruskim štamparijama, u Moskvi i Kijevu.Po vremenu i nastanku izrade, ikone se mogu svrstati u tri različite celine. Prvu, najstariju celinu čine Carske dveri sa predstavom Blagovesti. Na nadverju iznad njih nalazi se predstava Nedremanog oka. Ove ikone su, po pretpostavci, rad Simeona Lazovića, jednog od najplodnijih ikonopisaca druge polovine XVIII i prve polovine XIX veka.Drugu grupu ikona čine one sa predstavama Velikih praznika i ima ih osam. Prvih pet ikona (Krštenje, Preobraženje, Vaznesenje, Vaskrsenje i Sveta Trojica). Sve su rađene na identičan način – na platnu razvučenom preko drvenog nosača, istih dimenzija, što nam govori da ih je radio isti slikar. Na poleđini imaju zapise darodavca iz 1889. godine.
Brdo Grad Petrovdan 1930. god.
Tri ikone pojedinačnih svetitelja (Sveti apostoli Petar i Pavle, Sveti Georgije i Sveti Nikola) su slikani u tehnici tempere na dasci i pripadaju istom autoru. Reč je o Dimitriju Posnikoviću, koji je oslikao veći broj hramova u Srbiji, a pretpostavlja se da su ove ikone rađene 1854. godine.Treću celinu u sečorečkom hramu sačinjavaju prestone ikone Bogorodice, Hrista, Svetog Nikole i Svetog Save, kao i veliki krst sa raspećem. Rađene su tehnikom tempere na dasci. Osim pomenutih ikona, u crkvi se čuva i ikona Svetog Ignjatija Bogonosca, koja se ne može svrstati ni u jednu od ove tri celine.Posle Velike seobe Srba (1690. godine i 1739. godine), Seča Reka je jedno vreme zapustela. Pusto selište je naseljeno doseljenicima iz Hercegovine, Crne Gore, Starog Vlaha i istočne Bosne. Kao živo naselje, na jednom od prometnih karavanskih puteva (Užice-Valjevo), selo, 1784. godine pominje austrijski obaveštajni oficir, zastavnik Peretić. On je naveo da selo ima 12 loše građenih hrišćanskih kuća i Tursku kuću – čvrstu građevinu na sprat, sa pećima za grejanje soba, u koje se moglo smestiti 50 ljudi i štalom za 24 konja.Za vreme turske okupacije, ovaj kraj se zvao Kneževina Crna Gora i pripadao je Užičkoj nahiji. Kasnije, po stvaranju Kneževine Srbije, 1830. godine, nahije su postale okružja, a kneževine-srezovi. Seča Reka, posle tih promena, trajno ostaje u Srezu crnogorskom, kasnije – Opštini Kosjerić. Seča Reka je dugo bila sedište jedne od opština Sreza crnogorskog.Prvo školsko zdanje, podignuto je 1851. godine (odavno ne postoji), a nalazilo se pored potoka Vučinca, pored crkve. Pored škole nalazio se stan za učitelja i internatski smeštaj, za učenike iz udaljenih sela. Pored škole je, 1904. godine iskopan bunar, koji i sada postoji. 1886. godine, oko 300 metara istočno od crkve, sagrađena je nova školska zgrada, a stara je porušena. 1869. godine je otvorena Čitaonica i Narodna knjižnica, dogovorom seoskog kmeta i sveštenika.
Spomenici krajputaši Crkva brvnara u Sečoj Reci
Spomenici krajputaši Crkva brvnara u Sečoj Reci
Novosagradjena crkva Svetog Velikomučenika Georgija
U Sečoj Reci je izgrađena nova crkva, čiji su temelji osveštani 13.06.1900. godine, takođe posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju. Godine 1924. crkva je ukrašena spomen-pločama izg inulim ratnicima u ratovima 1912.–1918. godine, rad đaka uglednih akademija, Minhenske i Praške, ratni slikar Srpske vrhovne komande, Mihailo Milovanović.Isti slikar je oslikao i freske iznad zapadnih i severnih vrata crkve, koji su jedinstvena umetnička ostvarenja. Kompozicija „Srpska majka“ pomenutog slikara je freska, koja predstavlja ženu u narodnoj nošnji, raširenih ruku, u obliku krsta. Ona je simbol bola i stradanja, ali i večnog opstanka naroda, koji se iznova rađa iz pepela. Ovaj motiv interpretira bol i stradanje, ali i duhovni i kolektivni preporod, čineći ovo delo važnim simbolom sećanja i obnove.Obnovljena 2015. godine, „Srpska majka“ je jedinstveno delo izvedeno tehnikom mozaika, na simboličan način predstavlja stradanje Srbije i srpskog naroda kao i položaj žene za vreme rata. Obnovljena freska je delo umetnice Marije Gajić, koja je član je ULUPUDS-a, FSS i Evroazijskog umetničkog saveza. Koautor je Prota Radosav Gajić, sveštenik sečorečke crkve. U završetku je i mozaik „Širšaja nebes Bogorodica“, od iste autorke i koautora.Za vreme Drugog svetskog rata, Seča Reka će doživeti razaranje, zbog koga dugo neće moći da se oporavi, usled sukoba delova Požeškog četničkog korpusa, sa jedne strane i pripadnika Ljotićevog Srpskog dobrovoljačkog korpusa i Nemaca, sa druge strane.Dana 22. septembra 1943. godine jedinice Požeškog korpusa imale su smotru u Sečoj Reci, a po završetku smotre – koja je bila primećena od strane jednog nemačkog izviđačkog aviona, pripadnici korpusa su se razmestili po opštinskim i zadružnim zgradama, kao i privatnim kućama na konak.
Ujutru, 23. septembra motorizovana kolona od oko 15 kamiona i nekoliko oklopnih vozila i tenkova, pod komandom folksdojčera Henricha Lautnera, komandanta Četvrtog bataljona Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Kolona je dočekana na ulazu u Seču Reku, ispod zaseoka Vilotijevići i usledio je dobro organizovan napad, sa prisutnim faktorom iznenađenja. Glavni komandant Lautner je ubijen, a i svi ostali, koji nisu uspeli da se izvuku iz Seče Reke, izvesno je da ih je bilo više desetina.Dva dana kasnije je usledila odmazda Nemaca, gde je stradalo oko 100 objekata – izgoreli su dućani, magaze, zgrada opštine, kafane, privatne kuće. Veći deo stanovništva se na vreme sklonio u šume, a oni koji nisu stigli da se sklone na vreme su bili ubijeni. Jedan od najvećih materijalnih gubitaka za selo bilo je spaljivanje škole.Izgorela je i škola sa učiteljskim stanovima, kao i sav školski inventar, uključujući bogatu biblioteku i učila. Po završetku rata škola je obnovljena, a zbog ukazane potrebe izgrađene su nova školska zgrada, đačka kuhinja sa radionicom za tehničko obrazovanje i fotolaboratorijom, kao i dva nova učiteljska stana. Od 1950. škola je prerasla u osmoljetku, a 1954. prva generacija učenika završila je osmi razred.Učitelji i nastavnici sečorečke škole u značajnoj meri su uticali na život sredine u kojoj su radili, donoseći u selo prve knjige, časopise, nove navike u načinu života. Od njih se u selu moglo čuti za nova tehnička dostignuća, kao i neka aktuelna zbivanja u društvu, jer su oni po prirodi svog poziva bili upućeni na stalnu komunikaciju sa većim administrativnim centrima, pa su tako predstavljali stalnu sponu između sela i varoši u vreme kada je kretanje stanovništva bilo znatno manjeg intenziteta nego u drugoj polovini 20. veka.
Dramska grupa Kulturno-prosvetnog društva iz Seče Reke
po izvođenju komada „Moravka“ 1938.
Istovremeno, okruženje je uticalo na rad škole, uglavnom u pozitivnom smeru, jer su prvi ljudi sečorečke opštine, poput seoskih kmetova i sveštenika, bili zainteresovani za njen nesmetan rad i dalji napredak. Koliki su bili dometi tog uzajamnog prožimanja pokazuje i činjenica da je još pred Drugi svetski rat nepismenost u velikoj meri bila iskorenjena.Uloga Škole posle Drugog svetskog rata postala je još značajnija, jer nije imala samo svrhu da opismeni lokalno stanovništvo, već sve više da svoje učenike pripremi i za dalje školovanje. Ta uloga vremenom postaje sve značajnija, sa dolaskom istaknutih prosvetnih radnika, iz različitih krajeva.Jedan od najznačajnijih je, svakako Milan Jovčić (1929.–2001. godine), učitelj, nastavnik matematike, velemajstor dopisnog šaha, ali i jedan od osnivača fudbalskog kluba „Sečica“, u Sečoj Reci, osnovan 1956. godine. Ovaj fudbalski klub i dalje postoji.
Flora i fauna
KOSJERSKOG KRAJA
Kosjerski kraj se odlikuje izuzetnim prirodnim lepotama i bogatstvom biodiverziteta. Smešten u plodnoj dolini i okružen obroncima valjevskih i zlatiborskih planina poput Povlena, Maljena, Crnokose i Jelove Gore, ovaj kraj pruža utočište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Velike razlike u nadmorskoj visini (od 415 m do 1347 m), kao i gusta hidrografska mreža direktno utiču na raznolikost ekosistema.
Ptice
KOSJERIĆKOG KRAJA
Bela roda
Stanište: Livade, njive, blizina reka i selaIshrana: Žabe, insekti, glodariZanimljivosti: Gnezdo može težiti i preko jedne tone; verne su partneru ceo život.Narodna verovanja: Gnezdo na kući donosi sreću i blagostanje. Vraćanje iz Afrike simbolizuje plodnost zemlje. Rani odlet znači moguću sušu ili nesreću.
Vrabac
Stanište: Dvorišta, naseljaIshrana: Semenke, mrvice, insektiZanimljivosti: Kopa u prašini da čisti perje; živi u zajednicama.Narodna verovanja: Vrabac simbolizuje skromnost i jednostavnost. Ulazak u kuću najavljuje goste.
Senica velika
Stanište: Šume, voćnjaciIshrana: Insekti, semenkeZanimljivosti: Pamti gde je sakrila hranu i često se približava ljudima zimi.Narodna verovanja: Nije posebno istaknuta, ali je simbol znatiželje i snalažljivosti.
Svraka
Stanište: Sela, polja, šumski ruboviIshrana: SvaštojedZanimljivosti: Inteligentna i radoznala, ume da prepozna sebe u ogledalu.Narodna verovanja: Smatra se za donosioca loših ili dobrih vesti, zavisi od priče.
Ćuk
Stanište: Šume, sela, tavaniIshrana: Glodari, insektiZanimljivosti: Leti nečujno, okreće glavu do 270 stepeni.Narodna verovanja: Povećano se povezuje sa smrću i lošim znacima, ali i sa mudrošću.
Pliska
Stanište: Reke, potociIshrana: InsektiZanimljivosti: Mahuće repom dok hoda po kamenju.Narodna verovanja: Donosi lepo vreme i mir u domaćinstvo.
Siva čaplja
Stanište: Reke, bare, vlažne livade uz SkrapežIshrana: Ribe, žabe, zmije, insektiZanimljivosti: Stoji nepomično i strpljivo čeka plen; ima raspon krila do 2 metra.Narodna verovanja: Simbol strpljenja i mudrosti.
Divlja patka
Stanište: Reke, bare i jezercaIshrana: Vodene biljke, insekti, sitne životinjeZanimljivosti: Mužjak ima prepoznatljivu zelenu glavu.Narodna verovanja: Simbol porodice jer živi u jatima.
Biljke
KOSJERIĆKOG KRAJA
Područje zapadne Srbije bogato je listopadnim šumama.











































































